Lijena sam pa ću samo prenijeti članak koji mi se svidio. Kako ne bih bila skroz pravopisno lijena, naglasit ću da je svidio pravilno, a da pregrizete jezike na svako hiperkorektivno kompleksaško svidjeo.

Evo članka: http://thewaronbullshit.com/2009/10/19/compsci/.

Nadajmo se da će i Uprava spoznati te mudrosti. (Kladila bih se da već jest, ali im je status quo ipak jeftinija varijanta.)

Prenosim dio intervjua sa sf.centar.com koji mi je zanimljiv em zato što mi je prevođenje svakodnevna zanimacija, em zbog geekovštine. Uživajte!

Donosimo vam intervju s gospodinom Tomislavom Mihalićem, prevoditeljem, vanjskim suradnikom tvrtke Blitz film i video, čovjekom koji je preveo film Star Trek (2009.) na hrvatski jezik. Od same premijere filma pa sve do danas se po raznim forumima javljaju gledatelji sa kritikama na prijevod, pa smo odlučili porazgovarati s čovjekom odgovornim za isti, donijeti vam priču sa druge strane filmskog projektora.

Zahvaljujemo se Vedranu Marganu na posredovanju za intervju te Matei Butković na sugestijama za pitanja.

Gospodine Mihalić, hvala što ste pristali na intervju. Za početak recite nešto o sebi, koliko godina već radite kao prevoditelj, što ste sve prevodili (filmove, knjige, još ponešto)? Postoji li neki vaš projekt kojim se posebno ponosite, odnosno biste li nešto istaknuli?

Prevođenjem se profesionalno bavim od petnaeste godine. Dakle preko 30 godina. No prevođenjem sam se bavio zapravo oduvijek. Dok sam bio klinac, moji su se kolege iz škole igrali kauboja i Indijanaca, ja sam s "velikim dečkima" skupljao i razmjenjivao ploče (60-ih nije bilo ni naznake o CD-ima). Isprva mi je to zapravo godilo i zato što sam se družio s "odraslima", ali se tu mi se razvila ljubav prema rock'n'rollu, u prvom redu Rolling Stonesima i bluesu. Jednog sam se dana sam se mašio englesko-hrvatskog rječnika s tatine police i počeo skidati tekstove, onako "na uho", da vidim o čemu ta ekipa u pjesmama zapravo govori. Kasnije se to razvilo u nešto posve drugo.

U gimnaziji sam prevoditi ondašnje "Laso", "Život" i "Trag" roto-romane. Kad sam se tu izbrusio, prebacio sam se na knjige. Prvu mi je priliku pružio gospodin Zlatko Crnković, urednik u tadašnjem Znanju. Kako su mi i djed i otac bili hrvatski pisci, nije postojao problem hrvatskog jezika. Ljubav ali i znanje naslijedio sam od njih. Nakon gimnazije otišao sam na faks studirati anglistiku i tadašnju jugoslavistiku (u to doba bili smo svi u Jugi i mogli ste studirati sve skupa ili ništa).

Na faksu smo doduše naučili gramatiku, pravopis i književnost, ali nas nitko nije učio prevoditi, premda su (kao i dan danas) obećavali katedru za prevodilaštvo. Tijekom i nakon studija redale su se knjige, uglavnom romani, ali ubrzo sam shvatio da mi u biti najviše leži prevođenje poezije (s engleskog na hrvatski i obratno). Jasno, to je bilo "za gušt", od toga ne možete živjeti. Kad sam stekao dovoljnu količinu kvalitetnih radova, ušao sam u Društvo hrvatskih književnih prevodilaca, a kad sam stekao uvjete, postao sam i članom Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, tamo u drugoj polovici 80-ih prošloga stoljeća. Postao sam slobodnjak. I to sam do danas.

Filmove sam počeo prevoditi u začecima videa u tadašnjoj državi. Sredinom 80-ih počeli su se javljati video-klubovi. Tada su svi redom bili pirati, samo što to nisu bili po važećim zakonskim propisima - u tadašnjoj Jugi nije bilo zakona koji bi to branio. Bilo je jedino bitno da se koliko-toliko plaća porez. Svi današnji distributeri u Hrvatskoj, ali i u ostalim državama nastalim raspadom Juge, počeli su tako, s izuzetkom jednoga ili dva. Pred kraj 80-ih, Jadran film iz Zagreba je potpisao prvi licencni ugovor s nekoim od velikih hollywoddskih studija - s Warner Brosom. Doznavši za to, pošao sam do njih i tako od samog početka sudjelovao u tome kao vanjski suradnik. Prevodio sam filmove i radio u video-studiju punih deset godina. Kad se Jadran film počeo nemilice rasprodavati, otišao sam svojim putem. Danas radim za skoro sve hrvatske producentske kuće – prevodim hrvatske filmove na engleski za potrebe festivala i smotri hrvatskog filma u svijetu. I trenutačno radim kao jedan od vanjskih suradnika Blitz film i video distribucije. Prevoditi filmove učio sam se samostalno, ali sam i u nekoliko navrata boravio u Hollywoodu. Iza sebe imam oko 2500 prevedenih filmova, što za kino, što za video i DVD. Knjige već dugo nisam pobrojao.

Čime se posebno ponosim? Ne znam, ne razmišljam puno o nekom određenom prijevodu, budući da je brojka ogromna. No lijepo je kad nekome prevedete knjigu poezije, pa vam kaže da prijevod zvuči bolje od izvornika. To mi se dogodilo s jedne i druge strane "bare". Lijepo je kad prevedete neku knjigu, pa u novinama ili časopisu iziđe kritika i kad napišu kako ste to sjajno načinili. A ponosim se i time što ovaj "filmski" posao ne radim zbog love. Honorari su bijedni. Da to radim zbog novca, odavno to ne bih više radio. Koliko god to nekima zvučalo čudno, meni je izuzetno stalo da ljudi u kinu odgledaju film i uživaju u njemu, ako je film dobar, jasno, a da pritom ne obraćaju pozornost na titlove, odnosno da im u njima ništa ne smeta, ali da pritom nauče i hrvatski izričaj. Danas to u školama sigurno neće. Gledam ovih dana članak u Večernjaku, kako gimnazijalci imaju problem s pitanjima za maturu i kako su pitanja takva da ih ni sami profesori ne znaju. Pogledao sam članak u listu, mislim od petka, i skamenio se. To su tako banalna pitanja, mi smo to sve morali znati kad sam ja išao u gimnaziju sredinom 70-ih. Danas su se očito kriteriji strašnom promijenili.

Glavni povod ovom intervjuu bio je Vaš prijevod fraze live long and prosper - živi dugo i berićetno. Po forumima, i to ne samo među ljubiteljima Zvjezdanih staza, uzrokovao je popriličnu pomutnju, da se tako izrazim, što u biti i nije loša stvar, sve dok to potiče rasprave o jeziku. Koje je vaše mišljenje o svemu tome, zašto baš "berićetno"? (Spominjao se i dr. McCoy kao Kostolomac, slobodno dodajte nešto i o tome.)

Zašto baš "berićetno"? Nekoliko razloga. Pokušat ću objasniti kamo mi redom bude padalo na pamet. Prvo, franšiza Star Trek doživljava svoju preobrazbu. Kao i, primjerice, franšiza Batman. Producenti su shvatili da treba načiniti rez i početi neke stvari mijenjati. Shvatili su da ne mogu unedogled snimati serije i filmove istog ili sličnog vizualnog ugođaja i računati na novu publiku. Meni su producenti natuknuli mogućnost da se neke stvari promijene, bude li to moguće, naročito ako se smatra da dosadašnji prijevodi ne uspijevaju baš najspretnije prevesti izvorno značenje – ili ih je pregazilo vrijeme ili je posrijedi neka druga promjena.

Drugo, Spock ne govori svakidašnjim govornim jezikom. On vrlo pomno bira što će reći i njegov izričaj je prije uštogljen negoli žargonski. U izvorniku stoji riječ "prosper". Kad biste načinili analizu i vidjeli koliko se riječ "prosper" koristi u svakodnevnom engleskom jeziku, onda biste shvatili da se ona koristi vrlo rijetko i da je koriste isključivo intelektualci viših slojeva. Osobno prijevod "uspješno" nisam nikad smatrao sretnim. Za mene je, razmišljajući engleski, "uspješan" "successful". Pa ako ćemo prevesti "prosper" s "uspješan", kako ćemo onda prevesti "successful"? Isto? A zašto, ako ne moramo? Osim toga, riječ "prosper" nosi i jedno uzvišenije značenje. Znate, tajkun može biti "uspješan" u smislu "successful". Pa i kriminalac može biti tako "uspješan". No je li to uopće moguće nazvati "prosperous"? "Prosper" u sebi nosi i značenje napretka. Uspješni kriminalac (successful criminal) svakako ne donosi nikakav napredak. Štoviše, s kriminalcima nema napretka. A kako vidimo, nema ga baš ni s tajkunima. Ja sam u biti tražio riječ koja će mi donijeti značenje za nijansu "uzvišenije" od obične uspješnosti.

Jest, "berićetno" je turcizam. Pogledate li u Klaićev rječnik stranih riječi, "berićet" dokazi od turske riječi "bereket" a znači blagoslov, sreća, dobra ljetina, rodna godina, izobilje, blago, uspjeh. Ona se toliko uvriježila u hrvatskom jeziku da se stoljećima koristi u usmenim i pismovnim čestitkama o Božiću i Novoj Godini. Nažalost, posve smo je zapustili unatrag 10-20 godina. U naš jezik bez problema ulaze "cool", "gay", "manager". To je kao "napredak". A razlog je samo jedan. Svi koji u hrvatski utrpavaju silom engleske riječi i englesku sintaksu samo dokazuju da im je znanje hrvatskoga toliko bijedno da jednostavno ne znaju hrvatsku riječ kojom bi to preveli. Pitate me jesam li "purist". Eto vam odgovora! Nisam. Da jesam, ne bih stavio turcizam, premda je ta riječ dobrim dijelom izgubila breme turcizma. Ali ovo što se danas događa s hrvatskim jezikom nije plod "napretka", nego plod nepismenosti, neznanja i neukosti – to je trend, u biti pošast.

Naposljetku, ja sam bio svjestan da će korištenje riječi "berićetno" možda izazvati polemike. Pa i to je bio dio moje namjere. Evo, svi koji ovo čitaju napokon se bave nečim pametnim. Razmišljaju i raspravljaju o vlastitom jeziku, umjesto da se mlate po ulicama i stadionima i jedni drugima viču "tovari", "osli", "purgeri". Zanimljivo je da mi korištenje upravo te riječi razni ljudi osporavaju iz različitih razloga. Za jedne sam "ustaša", za druge "četnik". Jednima je to srpska riječ, drugima bosanska, trećima dalmatinska. To je samo pokazatelj da su većina stanovnika ove zemlje Hrvati isključivo nominalno, kada se treba lupati po prsima i pomlatiti na stadionu. Poznajemo li svoj jezik? Je li znanje jezika urođeno samim činom rođenja? Jezik se svaki, pa i materinji, uči dok je čovjek živ. A mi danas u Hrvatskoj imamo problem. Istrani mi spočitavaju što koristim dalmatinske izraze, Dalmatinci mi osporavaju što koristim purgerske, purgeri što koristim slavonske... Ljudi, dajte shvatite, sve je to naše. Ja ljubim i Dalmaciju i Zagreb i Rijeku i Istru i Slavoniju i Baranju i Zagorje i cijelu ovu zemlju. I sve je to skupa naše bogatstvo. Nažalost, opet su nas uspjeli posvađati i opet se svi među sobom mrzimo, ne shvaćajući da je najlakše vladati neukim posvađanim budalama.

Ostatak pročitajte: ovdje, ovdje i ovdje.

http://fer.hr/_download/repository/osma_DOS08.pdf
Kako znamo da na ZESOI-ju prepisuju slajdove? Osim brojnih engleskih konstrukcija, vidimo ime Chebyshev.

Je li to možda isti onaj Rus Čebišev kojeg spominju zepeemovci? Uistinu je. Pa kako onda čovjek promijeni ime na drugom zavodu? Jer ovi ili ne znaju o kome se radi ili nemarno prepisuju engleske slajdove, pa usput prepišu i englesku transliteraciju. Dobro da nisu prepisivali iz nizozemskih ili njemačkih materijala, učili bismo o Tsjebysjevu ili Tschebyschefu.

Uskoro ćemo čitati o Leu Nikolajevichu Tolstoiu, Pyotru Iliychu Tschaikovskom i Josephu Stalinu.

O ostalim pogreškama kao što su pisanje posvojnih pridjeva nastalih od vlastitih imenica i redoslijed apozicije i imenice već sam pisala i ne da mi se ponovno.

A zašto profesor Davor Petrinović pati od hiperkorektizma pa govori "htjeo" i "vidjeo", sam bog zna.

Apostrophe warrior Stefan Gatward's mission to correct our wayward grammar

Šteta da nije mlađi, zaljubila bih se.

Oda Ahajku - demo verzija 2009
tekst, glazba i aranžman: Maxur

U beznadnoj tuzi sjedim sam,
Svaka se rana opet otvara.
Zaboravljen od svih razmišljam,
Vrijedi li ljubav kad se razum umiješa...

Rifrešam i čekam objavu,
Plavi okvir mi nosi presudu.
Voliš ga, mrziš, svejedno će
Promijenit stvari nagore


Ovo postaje neizdrživo,
Znojim se, gorim, tresem potpuno
A rang je samo brojka bez dimenzije,
Ne znači ništa, samo želim bodove...

Daj mi bodove,
Daj mi bodove,
Daj mi bodove,
Da završi ovo, padnem i miran sam.

How grammatical errors see CVs binned

Experts found that 94 per cent of job hunters risked missing out on vacancies through poor spelling, grammar or presentation on their CVs.

In some cases, applicants' attempts to impress potential employers failed through the odd missed word, with phrases such as: "I was responsible for dissatisfied customers."

And sparing use of the comma led to seemingly embarrassing disclosures of equal note: "My interests include cooking dogs and interesting people." 


From a sample of 450 CVs, researchers found that 81 per cent were laden with spelling and grammatical errors, while nearly half were poorly laid out.

A mere 6 per cent were error-free, the study by career advisers Personal Career Management (PCM) concluded.

Mistakes were not confined to applicants for menial roles either – many of the CVs riddled with errors were drafted by CEOs, professionals and recent graduates, researchers said.

Corinne Mills, managing director of PCM, said: "Many of the people whose CVs end up in the waste paper bin are perfectly capable of doing the job. However, a poor CV means they will not get the opportunity to prove it.

"Why would anyone want to employ a lawyer or a secretary who makes spelling mistakes or errors? If they can't pay attention to their own CV, why would you trust them to work on any of your documents?"

Mrs Mills, author of the CV guide book You're Hired, added that with Britain facing the toughest job market for decades, it is now more important than ever to ensure CVs are correctly presented.

Examples of CV blunders:

– My interests include cooking dogs and interesting people. 
– As security guard my job is to pervert unauthorised people from coming onto the site
– I am a pubic relations officer
– I was responsible for dissatisfied customers
– My role involved coaching and mentioning
– I have excellent editing and poof-reading skills
– I relieved the conference manager
– I am a prooficient typist
– Socially I like to dine out with different backgrounds
– I get well with all types of people
– I was responsible for fraudulent claims
– While working in this role, I had intercourse with a variety of people
– Experienced sheet mental worker
– Highly adept at multi-tasting
– Left last four jobs only because the managers were completely unreasonable

Studenti izašli na plenum. Ajmo plenum na FER-u. Tko ne dođe na plenum - budala. Plenum slabo posjećen.

Neki misle da je plenum tribina, neki da je zbor, neki da je govornica. Pa što je taj plenum?


plénum
1.     potpuni sastav kakva političkog tijela
2.     zasjedanje svih članova neke organizacije ili tijela; plenarna sjednica

Eh, da je objasniti onim bukačima i vikačima koji su prvi put čuli tu riječ prije dva tjedna kako je reći da je plenum slabo posjećen isto što i reći da je djevojka malo trudna, a djed slabo mrtav.

Ili su došli ili nisu. Trećeg nema. Ili je plenum bio ili nije bio. Sjednica može imati kvorum, može postići plenum, ali svaka sjednica, zbor ili tribina nisu plenum jer sigurno se ne okupe uvijek baš svi.


Volin te riči šta dobro zvuče, a ništa ne znače!

Hvala kolegici MaxVtc.

Na FER-u je otvoren fast food, reklo bi se - brzogriz.
Odmah dvije pogreške na komadiću papira: cijenik i sendvići.

Cjenik!
Sendviči!

Iako ni novinari Jutarnjeg nisu pismeni, napisali su zanimljiv članak o (ne)pismenosti Hrvata, posebice studenata.

60% Hrvata s diplomom piše kao u prvom osnovne

Bio jednom jedan predmet koji je slušalo dvadeset studenata. Za taj predmet trebala je jedna skupa knjiga. Nadobudno sam pomislila kako ću je pronaći u knjižnici, ali, vidi vraga, trideset (!) je primjeraka bilo posuđeno. Bit će da fer1ovci niveliraju krive stolove.

Pregledah katalog Nacionalne i sveučilišne knjižnice, vidjeh da su sva tri primjerka slobodna, zapisah UDK i ISBN te se zaputih po knjigu.
Nakon što mi je donio knjigu, ispitao me o podrijetlu prezimena i atmosferskim prilikama, knjižničar me upitao čudnovato pitanje - jesam li sama pronašla te podatke.
"Koje podatke?"
"Brojeve."
"Pa ispisali su se kad sam upisala naslov knjige u katalog."
"Tražili ste u katalogu? Na Internetu? Ma da? I zapisali signaturu! Pa to ne radi ni jedan posto ljudi koji ovdje dođu! Ni autora ne znaju!"
"!"

Za čitanje preporučam:

• Eats, Shoots & Leaves, Lynne Truss - knjigu o životnoj važnosti interpunkcijskih znakova.  Niste ni znali kakvu razliku u značenju mogu napraviti jedan mali zarez ili apostrof.

• Damp Squid, Jeremy Butterfield - zanimljivo štivo o fascinirajućim činjenicama u engleskom jeziku.
  

• Lost For Words, John Humphrys - knjiga jednog čovjeka bez puno škole za one koje živciraju ljudi koji govore puno, a kažu malo. 

Možda se jednom pojave i takve knjige o hrvatskom i na hrvatskom? Ipak, mi smo ferovci, podrazumijeva se da engleski znamo, zar ne?

Zašto ocjene profesora u anketama ne idu po Gaussu?

Kad je ferovac najkreativniji?
U doba završnih ispita!

Tako je nastalo i djelo Kao da je Mornar vila.

• izvođač: maxur
• glazba: maxur
• stihovi: f3nr1s
• aranžman: maxur

I Daleka obala, naravno.

Nema autorskih prava, MUI je učinio svoje i ogadio im tako plemenit pojam.

Računarska tehnika i informatika istim programom se počima predavati.... (link)

Poočima počima po očima?

Počinje!

Dijagram iz prošlog posta je nastao pogrešnim tumačenjem.
S obzirom na to da je pravo vrijeme za određivanje pravila igre upravo završno bacanje i brojenje bodova (ključna riječ: poker), evo novog tumačenja:

(crna slova - citirana obavijest Prodekana, crvena italic slova objašnjenje)

• "Prema odluci 580. redovite sjednice Fakultetskog vijeća, student koji nakon završnog ispita (ZI) nije ostvario uvjete za prolaz može ponoviti jednu odabranu obveznu provjeru znanja iz svakog predmeta." (Bez obzira je li pristupio ili nije pristupio završnom ispitu, u suprotnom bi to bilo naglašeno.)
• "Studentu koji ponavlja neku provjeru znanja brišu se bodovi stečeni na redovitoj provjeri znanja. Ako je nakon ponovljene provjere student zadovoljio uvjete za prolaz predmeta, broj bodova postavlja mu se na minimum potreban za prolaznu ocjenu." (Ovdje se jasno vidi da student koji nakon ZI nema bodova za prolaz, nakon ponovljenih ispita ne može imati više od 2, pa makar nije ni pristupio ZI-u.)
• "Ukoliko student ne zadovolji prag na usmenom ispitu ima pravo na ponovljeni završni ispit (pismeni i usmeni)." (Takav student može ponavljati samo ZI i to za max 2.)
• "Student koji nakon ZI nije ostvario prolaznu ocjenu može za ponavljanje odabrati provjeru koja mu pruža teoretsku mogućnost prolaza (ako takvih ima) odmah nakon objave rezultata ZI u sustavu AHyCo. U slučaju da je student propustio ZI, AHyCo ga automatski prijavljuje za ponovljeni završni ispit." (Ako student propusti ZI, mora na PZI i ne može ponavljati 1. ili 2. MI). "Krajnji rok za odabir provjere bit će naveden u AHyCo-u."
• "Student koji je nakon završnog ispita ostvario dovoljan broj bodova za prolaznu ocjenu, može, kao i do sada, pristupiti ponovljenom završnom ispitu i tada mu se brišu bodovi koje je stekao na prvom završnom ispitu." (Ovo vrijedi isključivo za studente koji su OSTVARILI PROLAZ nakon ZI! I NE vrijedi za studente koji nisu, bez obzira na to što završnom ispitu nisu ni pristupili.)
• "Raspodjela ocjena provest će se nakon ponovljenih provjera znanja."

  Mene samo zanima što bi se zbilo da autor programira u Prologu?

Ovo su upute kako se po novom polažu i ocjenjuju ispiti. Shema je dana za valjda jedini predmet čiji su se nosioci usudili protumačiti nova pravila.

Maknuta je zvjezdica s Hrvatskog jezika u inženjerskoj praksi, društvenog predmeta za drugi semestar diplomskih studija, dakle, predmet više nije samo na papiru.

Nažalost, nema nikakvih detaljnih informacija, nadajmo se da će biti netko tko zna razliku između elektronskog i elektroničkog ili Interneta i interneta.

Nažalost, tek sam sad uočila predivan primjerak uputa za izradu laboratorijskih vježbi, napravljenih po sugestijama kolegica s bloga zanimljivog naziva smrtkorisnicima.

Ovaj dokument trebao bi postati vodič svim asistentima kako se rade upute. Toliko sam očarana da ću autoru i oprostiti što je to nazvao Božićnom umjesto božićnom verzijom.

Remek-djelo pedagogije, psihologije, didaktike i metodike možete pogledati ovdje:

Mreže računala - pripreme za laboratorijske vježbe

(http://www.fer.hr/ljubo.marangunic)

Zavod za primijenjenu matematiku?